Više od 250 neurologa iz Srbije i regiona na dvodnevnom skupu na Paliću

neurolozi17 Škola za mlade neurologe, u organizaciji Društva neurologa Srbije, okupila je na Velikoj terasi na Paliću više od 250 neurologa iz zemlje i regiona. Tema dvodnevnog skupa su „Urgentna neurološka stanja“. Više od 250 neurologa iz Srbije i regiona na dvodnevnom skupu na Paliću. Sa ciljem unapređenja medicinskog zbrinjavanja neuroloških pacijenata, Škola za mlade neurologe osnovana je 2011. godine a danas je značajan činilac u edukaciji mladih stručnjaka u regionu. - U širokoj medicinskoj zajednici ovo je jedan od retkih primera da se misli na mlađu populaciju kolega. O samoj školi i njenom kvalitetu najbolje govori porast interesovanja ne samo iz Srbije nego i iz zemalja regiona - ističe prof. dr Ranko Raičević, predsednik Društva neurologa Srbije. Polaznici šeste po redu Škole za mlade neurologe su stručnjaci iz naše zemlje, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

- Predavači su najeminentnija imena naše neurologije, a što se tiče prezentera napravili smo lep iskorak, učestvuju mladi neurolozi do 41. godine starosti - kaže dr Olivera Tamaš, neurolog Opšte bolnice Subotica, koja je u ulozi predsednice Organizacionog odbora Škole.

Urgentna neurologija u Srbiji osnovana je pre tri decenije otvaranjem Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije, gde se na godišnjem nivou pregleda oko 27 hiljada pacijenata. Najčešće patologije su moždani udari, kod kojih se zahvaljujući ovoj grani medicine, prema rečima prof. dr Ljiljane Bumbaširević Beslać, u velikoj meri može sprečiti nastanak teškog invaliditeta.

- Među najčešćim neurološkim stanjima koja zahtevaju hitnu reakciju su bolesti krvnih sudova mozga kao što su moždani udari, krize svesti, epilepsija i vrtoglavice. Urgentna neurologija je važna jer je to grana neurlogije koja ukazuje pomoć bolesniku odmah i to na nivou intezivne medicine i na taj način sprečava umiranje pacijenata, a kada se radi o neurološkim bolestima još je značajnije sprečavanje teških invaliditeta, jer su to bolesti kod kojih je čest pratilac teški invaliditet - objašnjava prof. dr Ljiljana Bumbaširević Beslać - Negde se računa da će od 100 bolesnika koji će se javiti sa moždanim udarom, oko 60 njiih koji dobiju terapiju u prva tri sata će biti funcionalno sposobni, pokretni i bez značajnijeg invaliditeta.

style="display:inline-block;width:728px;height:90px"
data-ad-client="ca-pub-3637342487949567"
data-ad-slot="9592545808">