Na Paliću radi jedini prihvatni centar za obolele i napuštene ljubimce

mecici U zoološkom vrtu na Paliću već deset godina radi jedini prihvatni centar za obolele i napuštene ljubimce u Srbiji. Do sada zbrinuto više od 2.500 najrazličitijih životinjskih vrsta. Majmunče Dule godinama je bilo atrakcija jednog putujućeg cirkusa. Nemirnog, ali i tužnog pogleda, neprestano se držeći za obraz, družio se sa decom i uveseljavao ih. Niko nije mogao ni da nasluti u kakvim stravičnim uslovima Dule živi kada se pogase svetla i nestane bleštavilo scene. U kutiji punoj izmeta, s vidnim infekcijama očiju, inspekcija ga je nedavno donela u zoološki vrt na Paliću, u okviru kojeg radi jedini prihvatni centar za divlje životinje u našoj zemlji. I tako omamljen, pod anestezijom, bio je dovoljno pametan da za nekoliko trenutaka shvati da vodu treba da pije kap po kap iz šprica. - Njemu sam to objasnio za dva minuta, odmah je shvatio da je to za njegovo dobro, a siguran sam da bih nekim ljudima to objašnjavao sat - priča o sudbini ovog japanskog makako majmunčića biolog Kristijan Ovari. - Međutim, sve vreme se držao za obraz, kao da ga boli zub, pa smo ga odveli na snimanje na veterinarsku kliniku. Tamo smo ustanovili da Dule ima tešku upalu pljuvačnih žlezda. Ko zna koliko dugo je on trpeo strahovite bolove, a nikoga nije bilo briga. Čak im je i odgovarao takav usporen i tužan. Sada se polako oporavlja i nadamo se da će uskoro biti zdrav.

Dule je jedna od 2.500 životinja kojima je u proteklih desetak godina palićki zoo-vrt bio Nojeva barka i spas od sigurne smrti. Dok brinu o Duletu, veterinar, tehničari, biolog i timaritelji svakodnevno u prihvatnom centru vode računa i o dva medveda, koji su takođe dovedeni iz cirkusa, čaplji s povređenim krilom, rodi s krpeljima i infekcijom oka zbog koje ne može da leti, paunu, beloglavom supu...

Pre njih, tu je boravilo šest srndaća, tri mečeta siročeta čija majka je ubijena u Tutinu, šest makako majmunčića zaplenjenih na granici, stepski sokolovi, rode...

- Uvek pričamo o tome kako su se ovde pre osam godina upoznale dve rode i svile gnezdo na obližnjoj trafostanici. Svake godine one tu dolaze. Jednom prilikom smo imali baš interesantnu situaciju s vatrogascima i "Elektrodistribucijom", koja je morala da isključi struju u celom kraju da bi se one vratile u gnezdo. Sav umor i mnogobrojne neprospavane noći nestanu u samo tri sekunde koliko je potrebno da vam ptica prhne sa dlanova - priča Kristijan tokom obilaska bolesnih životinja. - Medijske zvezde bili su i Pospanko, Histerija i Malena, mečići koje su nam doveli iz Tutina, koje smo hranili na cuclu i potom odveli u prihvatilište u Rumuniji. Pospanko se vratio u prirodno stanište, Histerija je i dalje tamo, a Malena, nažalost, nije preživela period hibernacije.

Za sve ovo vreme trećina životinja se uspešno osposobila i vratila u prirodu, trećina je, nažalost, uginula, a isto toliko ih učestvuje u specijalnim programima.

- Naš cilj je da vratimo životinju u prirodu, damo joj drugu šansu i amortizujemo grešku koju je čovek napravio. Tu smo da budemo prva pomoć, da životinje spasemo od sigurne smrti, oporavimo i bezbedno ih vratimo tamo odakle su istrgnute - zaključuje Ovari. - Trudimo se da se ne vežemo za njih, ali ima mnogo emotivnih momenata. Ipak, najsrećniji smo kada ih vidimo zdrave i odvažne, spremne za novi život.

PO SLOVU ZAKONA
U okviru zoo-vrta na Paliću funkcioniše prihvatni centar za životinje na osnovu člana 92. Zakona o zaštiti prirode koji kaže da Ministarstvo ima pravo da ovlasti zoološki vrt za potrebe prihvata i zbrinjavanja divljih životinja. Trenutno se to odvija samo na Paliću, a u prihvat životinja se polako uključuje i beogradski zoo-vrt.

BELOGLAVI SUP
Beloglavi sup je doveden sa Uvca, gde se kao mladunac hranio velikom količinom mesa i postao debeljuca, pa nije mogao da poleti. Kao veoma pametna ptica, shvatio je da ne mora puno da se trudi oko hrane - objašnjava naš sagovornik. - Imamo i dva supa koja su isto tako stigla - ženku koja leži na jajetu i mužjaka, pa možda sada napravimo i leglo, kako bismo njihove mladunce vratili u prirodu i produžili vrstu, da ove divne ptice ne budu samo deo narodnih bajki.

Novosti

style="display:inline-block;width:728px;height:90px"
data-ad-client="ca-pub-3637342487949567"
data-ad-slot="9592545808">